Organski vrt
30srp

kaj se događa u ljetu 2020

Stand By Sve je na stand by. Korona virus i posljedice globalne panike stavile su mnoge aspekte ljudskog života pod upitnik. Doista neobična godina u kojoj je većina ekonomije stala na neko vrijeme. Veliko pitanje koje je pred svima nama, što će se dogoditi do kraja godine i koliko dugo će trajati oporavak od nastale situacije. Neke europske države već sad bilježe pad BDP-a od 12% (Austrija). Izgleda da ekonomija ide strmoglavo prema dolje i svi to osjećaju. Ako ekonomski rast znači neodrživost i štetu za prirodu, onda je možda globalno zaustavljanje ekonomskog rasta nekakav dobrobit za prirodu. Manja proizvodnja, manje ispuštanja Co2, ograničavanje kretanja, globalni “reset”. Stojimo pred pitanjem – ili očuvanje planeta s manjom potrošnjom i skromnijim životom ili nastavak kapitalističkog divljanja i razaranja za sebičnu dobit. Sile prirode Ipak ima zanimljivost u svoj ovoj ludoj situaciji, a to je da život ipak ide dalje i ponekad ne možemo protiv sila prirode makar smo umislili da možemo ovladati prirodom. Pokazuje se suprotno, a to je da je priroda, ona iz koje smo izašli naša vladarica. Naše vještine u obavljanju zemaljskih poslova dostigle su zavidnu razinu i možda smo si u svemu tome previše umislili. Pokazuje se da u prirodi postoje zakoni koje ne možemo prekršiti jer smo nagrabusili. Bez obzira što naše uloge i maske koje nosimo po svijetu odaju nešto o nama i našoj ulozi u svijetu ili količini odgovornosti koju moramo snositi zbog naše postavljenosti na društvenoj pozornici itd… Ono što je bitno je spoznaja da smo ranjivi. Nismo imuni na bolesti i svi smo u tom pogledu jednaki. Zato priroda čuva svoje, ali i daje lijekove i krijepi dušu. Vrtovi Na našem imanju događa se puno toga u biljnom svijetu. Haskap nije urodio iz mnogo razloga, bit će bolje u 2021! Ali zato mnogo toga drugog jest. Vrt s povrćem je šarolik. Razne vrste cvijeća pokazale su se ove godine i razveselile oči i dušu. Dio gdje je ostalo malo komposta pretvoren je u sićušni ornamentalni vrt s aromatičnim i ljekovitim biljem. Na glavnom vrtu također hrpa sveg povrća koje zaista ima svoju kvalitetu i svježinu i neusporedivo je bolje od kupovnog povrća. Grow your own, najbolji način. Posebno me veseli mali vrt posađen u čisti kompost, gdje se nalazi mapacho duhan takozvani indijanski duhan ili sveti duhan jer je najjači od svih vrsta duhana i koristi se ceremonijalno u plemenima starih indijanaca. Tu je i prekrasan mali suncokret, mirisni bosiljak i mnoštvo mladih Aurora F1 biljaka koje su izrasle iz sjemena prošle godine tako da će biti zanimljivo gledati kako će se razvijati ovaj grm. Turizam u 2020 Ova godina je sve samo ne turistička tako da čekamo bolje vrijeme i nove goste. Jer smo pioniri ruralnog turizma u ovom dijelu RH, turizam je utihnuo i ne snosimo nikakve gubitke. Doduše, dobro je malo i za vlastiti gušt biti ovdje stoga je to ono dobro u lošem. Mi smo i dalje otvoreni te za eventualne upite kontaktirajte nas ili rezervirajte smještaj preko Airbnb-a. Kriterije smo malo podigli i minimalni broj noćenja je 2. Aronija Raznolikost voća i povrća u vrtu je super. Polikultura odnosno uzgoj više vrsta bobica, npr. haskap i aronija pokazala se kao dobra stvar. Jedna kultura ne urodi, ali zato druga urodi. Nadamo se kroz koji tjedan ubrati aroniju. Fotke Do čitanja!
4 mins read
1863 Views
No Comments
08srp

Tko je bio odin?

O Odinu Jeste li znali da Wednesday, Thursday, Friday imaju nešto zajedničko? Srijeda, četvrtak i petak u hrvatskom prijevodu. Korijen vuku iz germanske odnosno nordijske mitologije. Wednesday što je danas, srijeda, dobila je ime od Odina. Koji se još zove i Wotan, Wuodan, Wōden i ima još razna imena. Srijeda je posvećena Odinu. Njegov sin, Thor, nastavlja u Thursday, odnosno četvrtak. A Friday vuče korijen od Freya, žena Odinova. Odin je imao dva brata, Vili i Vé, dva gavrana, Hugin i Munin. Hugin predstavlja misao. Munin predstavlja sjećanje, odnosno um. Imao je dva vuka Geri i Freki. Jahao je na konju koji ima osam nogu koji se zove Sleipnir. Obično, on često traži veće znanje, povremno je deceptivan, neprepoznatljiv i skriven jer pokušava napraviti medovinu, liker koji mu daje da postane pjesnik. Radi razne oklade sa svojom ženom Frigg kako će uspjeti u svojim naumima. Ima ulogu u stvaranju svijeta. U početku ubio je biće koje se zove Ymir i daje život dvojici prvih ljudi koji se zovu Ask i Embla. Odin je povezan sa Yule, znanjem čovječanstva o runama i poeziji, dajući Odinu aspekte kulturnog heroja. Zbog svog dubokog poznavanja svijeta, bio je bog kojega su sljedbenici poštovali i plašili ga se, ali ga nisu voljeli. Za Odina, znanje je bilo moć, a u mitovima, on bi se često mnogo mučio kako bi došao do znanja. Imao je jedno oko, jer je drugo žrtvovao kako bi dobio nacrt iz Zdenca znanja. Kao bog poezije, pjesničku je inspiraciju crpio pijući medovinu do koje je dolazio poprimajući oblik zmije koja se doslovce uvlačila u podrum gdje ju je čuvao gramzljivi div; potom bi, poput varalice zaveo kćer diva koja je čuvala medovinu i iskapio bačve do dna. Najzagonetnija od svih dogodovština bila je muka koju je podnio kako bi doznao tajnu runa. Kako govori Hávamál, visio je devet noći na Yggdrasilu, ranjen kopljem i ”predan Odinu, samome sebi”, prije no što je uspio ugrabiti svoju nagradu. Značenje najvjerojatnije govori kako se dragovoljno predao i od sebe načinio žrtvu. Jednako tako bi ratne i druge zarobljenike nudili njemu kako bi dobili blagodati, što je u njegovom slučaju bila tajna ezoteričnog znanja. Trajanje njegove muke moglo bi također biti važno, jer je brojka devet imala važno značenje u Odinovom kultu. Bio je inspiracija divljim nordijskim ratnicima, sljedbenicima Odina koji su njegovali mahnitost u borbi kao vid zastrašivanja protivnika. Samo njegovo ime, koje znači ”bijesan” ili ”pijan”, ukazuje na karakteristike koje su htjeli pokazati. Odin je bio vlasnik Valhale, Dvorane poginulih, kamo su poginule ratnike odvodili s bojnog polja. Odin je misterija, mit, priča. Svaka religija i bog koji postoje vječno, generalno, za običnog smrtnika neshvatljiva je. U svijetu bogova, onih koji su ostvarili svoje božanstvo postoji vječno nadmetatanje u besmrtnosti. Uživanje besmrtne spoznaje, vječno ostvarenje originalnog Ja. Svatko ima ulogu u kraljevstvu bogova gdje se opijaju u svojoj besmrtnosti. Većinom piju medovinu ili vino. Odin je svakako tamo negdje, ali teško ga je shvatiti. Jer nije čovjek već nadilazi formu čovjeka. Za ono malo što ostaje je pjesma posvećena Drvu Života, Yggdrasilu. Drvo života prisutno je uvijek i uvijek je s nama u sjećanju.
3 mins read
2372 Views
No Comments
haskap morena
08svi

Ptice, mraz i osjetljivi faktori

Haskap u sezoni 2020 i mnogi izazovi Kasni mraz totalno je skurio rane sorte haskapa poput Jugane. Bobice prošle sezone bile su izvrsne, velike sočne i za zapamtiti. No ove godine ni J od Jugane. I neke ostale. Nažalost, haskap je osjetljiv na mraz. Osobito na -7 usred cvjetanja i formiranja ploda. Izgleda da je to granica koju mogu podnijeti. Ipak neke su preživjele Dobra vijest je da su kasnije sorte skroz ok. Osim što radi nedostatka snijega, i radi toga što ove godine nisu dobile nikakvo gnojivo urod će biti skromniji. Par dana radi veliku razliku, jer ptica kos i drozdovi obožavaju haskap. Zakasniti dan ili dva s postavljanjem mreža i eto štete, ptice se gozbe. No to sam dopustio namjerno, jer tko će pjevati u vrtu ako i ptice poput kosa ili prekrasnog drozda ne dobiju malo vitamina i zdrave hrane? Biodinamički haskap Biodinamika se ne svodi na maksimalni ili intenzivni uzgoj. U poimanju biodinamike postoje ciklusi koje valja poštovati. Biodinamika ponekad daje intenzivan urod, a ponekad skroman. U biodinamiku uzgoja haskapa kod nas i ostalim živim bićima treba dopustiti do određene granice da imaju izvor hrane i tako mogu biti zdrav ekosustav. Nismo sebični i ne ciljamo na maksimalno, već na optimalno. Dio prirodi, dio nama, svakome koliko je potrebno. Ptice su indikator zdravlja ekosustava, a mnoštvo ptica koje ove bobice privlače znači da doprinosimo zdravlju ekosustava. Doduše, dozvoljeno im je zasladiti kljun do određene mjere. I to je dio biodinamičkog uzgoja. Bobice koje pak padnu na pod hrana su prekrasnim gušterima zelembaćima koji izgledaju poput malih iguana. I oni vole pojesti malo haskapa. Svi zadovoljni Radi cjelokupne situacije u svijetu i našoj republici nećemo za sada korigirati cijene. Vrlo je frustrirajuće čitati vijesti oko toga da zaštitna maska koja vrijedi koju lipu prodaje se kao npr. naš jedan džem. Takva što može biti frustracija, jer mi nudimo proizvode po cijenama koje su iznimno povoljne. Nebrojeni sati čišćenja, pljevljenja, branja, prerade, ulaganja u ambalažu, dizajn, prihranu, održavanje ovog bloga i čitavog poslovnog modela je vrlo izazovna. S obzirom da je količina ove godine znatno manja, naši proizvodi biti će dostupni po istim cijenama koje su isplative da imamo ponudu i da nastavimo raditi. Svakako naša volja je da svatko tko ima mogućnost isproba moć haskapa, bobice dugog života i zdravlja. Za one koji cijene samo najbolje, nudimo samo najbolje. Kako god da bilo, priroda nastavlja svoju magiju. Mi surađujemo sa silama prirode. Mi imamo OD. Do skorog čitanja. T.P.
3 mins read
1981 Views
No Comments
Soil-Life
04velj

Zašto rad u vrtu utječe pozitivno na raspoloženje? Odgovor je neobičan

Mikrobiom zemlje U jednom gramu zemlje nalazi se otprilike 10 na 10 bakterija . Malena kuglica zemlje koju možete oblikovati između prstiju u sebi sadrži negdje oko 10 000 000 000 bakterija. To je mnogo, mnogo bakterija. Kad biste šakom zagrabili zemlju, u dlanu vaše ruke postoji više bakterija nego zvijezda i planeta u cijeloj našoj galaksiJi. Zemlja koja naizgled izgleda kao “samo zemlja” vrvi živim bićima, doduše, nevidljivima oku. Mycobacterium vaccae Jedna od učestalijih bakterija, koja se nalazi gotovo posvuda u tlu naziva se latinski Mycobacterium vaccae. Vaccae dolazi iz latinskog – vacca što znači krava, jer je prvi put izolirana iz kravlje balege u Austriji. Ta bakterija živi u tlu i u zadnje vrijeme je došla pod znanstvene reflektore. Razlog tome je što ta nepatogena bakterija spada u istu grupu bakterija kao i bakterija koja uzrokuje tuberkulozu. Za razliku od zločeste bakterije koja uzrokuje opaku bolest, Mycobacterium vaccae djeluje pozitivno na imunološki i živčani sustav. Serotonin – molekula sreće? Mycobacterium vaccae aktivira specifičnu podgrupu serotoninskih receptora u dijelu mozga koji se naziva dorzalna rafe jezgra ( dorsal raphe nucleus). Dorzalna rafe jezgra najveća je grupa serotoninskih živaca u mozgu, dio moždanog debla i omogućava izuzetnu povezanost s prednjim mozgom. Serotoninski živci (neuroni) pronađeni su kroz čitavu rafe jezgru i obično su veći od ostalih stanica. Također u tome dijelu mozga pronađeni su ostali neuroni koji proizvode katekolamine poput dopamina, norepinefrina i epinefrina (adrenalina). Dorzalna rafe jezgra bogata je 5-HT1A autoreceptorima . Vjeruje se da je djelovanje antidepresiva (inhibitora ponovne pohrane serotonina) u tom dijelu mozga odgovorno za brzinu njhovog antidepresivnog djelovanja. Ali ne samo to… Mycobacterium vaccae predmetom je istraživanja u područjima razvoja imunoterapije za asmatičnu alergiju, rak, depresiju, gubu, psorijazu, dermatitis, ekcem i tuberkulozu, In vivo istraživanja na miševima Grupa istraživača iz Henry Wellcome Laboratorija za integrativnu neuroznanost i endokinologiju pokazali su da Mycobacterium vaccae stimulira novootrkrivene grupe neurona. Povećava razinu serotonina i smanjuje tjeskobu (anksioznost) u miševima. Drugi istraživači testirali su Mycobacterium vaccae tako da su hranili miševe ovom bakterijom. Zatim su mjerili njihovu sposobnost da pobjegnu iz labirinta protiv miševa koji nisu dobivali ovu bakteriju u hrani. Zaključak je da su miševi koji su dobivali Mycobacterium vaccae u hrani dvostruko brže riješili zadatak. I to s manje izraženom tjeskobom nego miševi koji nisu dobivali ovu bakteriju u prehrani. Što to znači za ljude? Mi ljudi navikli smo živjeti u različitim uvjetima i postali smo vrlo otporni na preživljavalje u različitim scenarijima. Jedino za stoike bi preživljavanje u najgorim uvjetima bilo sasvim normalno, no za većinu populacije komfor je ono što želimo te nisu svi stoici. Ipak u komforu koji današnji način života omogućava otuđujemo se od kontakta s prirodom i ne živimo redovito s prirodom. Imamo tu i tamo koji izlet u prirodu gdje udišemo svježi zrak. Nije dovoljno udisati svježi zrak za osjećati se dobro, potrebno je udisati miris svježe obrađene zemlje, spojiti se sa zemljom. Jedan komadić zemlje u dlanu ruke u sebi sadrži gotovo bezbroj organizama. Znanost pokazuje da ti organizmi mogu djelovati na imunitet i na raspoloženje. Obrađujući zemlju, udisati zemlju i biti spojen sa zemljom na svakodnevnoj osnovi daje nam više nego sterilni uvjeti moderne civilizacije. S obzirom na aglomeraciju, gdje udišemo miris asfalta i ispušne plinove, okret prema prirodi može dobro utjecati na naš organizam. Mycobacterium vaccae samo je jedna od mnogih bakterija koja utječe na ispuštanje i aktiviranje serotonina. A poznato je da serotonin utječe na raspoloženje. Sretni vrtlari Isto tako, sunčeva svjetlost djeluje na proizvodnju vitamina D koji je ko-faktor za proizvodnju “molekula od kojih se osjećamo dobro”. Jedna od tih molekula je serotonin. Uz svježi zrak i tjelovježbu, vrtlari su nekim čudom sretniji. Evolucijski gledano, čovjek je stvoren da vrijeme provodi vani i da istražuje. Previše vremena u zatvorenom prostoru svatko može iskusiti promjenu raspoloženja i da nešto nije kako treba. Stoga, svatko tko postane vrtlar postaje barem malo sretniji.
3 mins read
2032 Views
No Comments
Aurora F1
29sij

Buđenje iz zimskog sna. Što raditi u duuuuugom siječnju?

Prijašnja dva siječnja Još malo pa će biti 22:22:22 h i 22.2.2020. g. Kao da se premještamo na verziju internet 2.0. ili u višu dimenziju. Gledajući unatrag, u ovo vrijeme prije dvije godine je objavljena objava ” Siječanjski pupoljci sibirske borovnice“. Bilo je vrlo toplo u siječnju. Već su neke biljke izbacile pupoljke. Panika i nevjerica. Siječanj se doimao kao ožujak, a globalno zagrijavanje pokazuje što je učinjeno. Bile su proljetne temperature u siječnju i tad sam mislio da će biti problema s kasnim mrazevima jer je haskap pustio pupove. I bio sam s razlogom zabrinut jer su one najranije vrste bile oštećene od hladnoće usred cvjetanja. Prošle godine, s prvim danom proljeća još je bilo snijega. Obilan snijeg u veljači i ožujku. U ožujku su temperature padale i do -17C. U pozadini donje slike se vidi da još ima snijega, a ova Dlimnoplodnaya je već pustila listove i cvjetove. No zanimljivo je da su listovi ostali zeleni i neoštećeni koji su bili pod snijegom, dok je gornji dio biljke skuren od hladnoće. -17? Nije bed. Tad je bilo oko -17 C, ali i pola metra snijega. Kako god, taj skureni dio koji se vidi na biljci se regenerirao i nije naštetio nimalo biljci osim što nije bilo puno cvjetova, a listovi su ponovo izrasli zeleni i zdravi. Pisao sam to u postu “koliko cool je prekul“ S obzirom da haskap treba 1200 sati hladnih temperatura (a to znači da su temperature ispod 4C), bilo bi to točno 50 dana hladnih temperatura, ali to bi bilo zanimljivo istražiti. Koliko hladnih dana ima ovo područje? Rekao bih otprilike tu negdje, nekad više, nekad manje. Ipak, iz godine u godinu klima se mijenja. Sve manje snijega, ekstremi u oborinama, iznenadne promjene vremena, čudne klimatske promjene koje smo skrivili uništavajući ekosustave kako bismo mi ljudi bili komforni, a cijenu plaćaju ostala živa bića. Naposlijetku plaćamo ipak najviše mi. Klima i društvene podjele Promjena klime se događa nama pred očima i to vrlo jasno. Kao klinac tijekom zime sam se spuštao niz ove brežuljke na vrećama koje su bile napunjene slamom. Bilo je snijega da su me roditelji vukli automobilom ulicom dok sam sjedio na sanjkama jer je bilo mnogo snijega. Svake zime kad bismo vikednom došli kod bake, prva stvar je bila napuniti vreću slamom i sa rođacima trk u spust. Tražili smo najstrmije brežuljke da se najbrže spustimo. Radili smo to manijakalno. Nakon nekoliko sati spuštanja, mokri, umorni i promrzli bismo u mokrim skafanderima otišli kod bake osušiti se pokraj peći. I onda je snijeg postao rijetkost. Hi tech hrana s mutacijama u DNK (GMO) Za one koji ne žive u buci i gužvi grada i asfalta, već u prirodnom okruženju i pokušavaju tradicionalno posaditi nešto u zemlji i očekivati urod od svog truda cijela stvar postaje kockanje. Pogotovo s biljkama kao što je haskap, odnosno sibirska borovnica koja voli snijeg i hladnoću. Skupine onih koji niječu klimatske promjene rastu kao i oni koji vjeruju da je zemlja ravna ploča. Da, klima se mijenja i što se da primijetiti su ekstremne promjene klime (makro i mikro klime). I dalje može biti hladno zimi, ali sve više se događaju ekstremi. Razdoblja s ektra puno kiše, razdoblja s ekstra puno sunca, suše, razdoblja s puno oblaka, oscilacije u temperaturama, neobični vremenski uvjeti, manje snijega, malo ili previše padalina. Klimatske promjene uzrokovane su zagađenjem i uništavanjem ekosustava, a ne ispuštanjem CO2 Uzrok tome su povrijeđeni ekosustavi i eksploatacija i uništavanje prirodnih resursa. Moja hipoteza je da se globalne klimatske promjene ne događaju radi ispuštanja CO2 u atmosferu, jer čovječanstvo ispušta ispod 1% ukupnog CO2 gledano globalno. Homeostaza planeta je narušena i imunosni sustav Zemlje reagira na ono što se na njoj događa. Teško je u takvim klimatskim uvjetima računati na siguran urod, osim ako ga ne uzgajamo u nekim zaštićenim, high tech uvjetima. Hrana koja se generacijama uzgaja u umjetnim uvjetima više ne uspjeva u vanjskim uvjetima. Ne možemo na Mars Zbog maksimalne iskoristivnosti i eksploatacije tla, sjeme s mutacijama koje čini čovjek, počinje se gurati kao rješenje, a uzrok se ne spominje. Uzrok je zagađenje i nebriga za okoliš. Ponašamo se kao da imamo alternativu. Postoje manijaci koji vjeruju da čovjek može opstati na Marsu, pa kad sjebemo Zemlju samo se premjestimo tamo. Moja hipoteza je da Zemlja ima svoj imunosni sustav i ako je narušen, ona će se obraniti da na njoj život opstane. Možda to napravi tako da istrijebi ljude – ona ima kompletno pravo na to. Ekonomski rast Ekološki rast Gledajući spust u Kitzbühelu primijetio sam da u Alpama uopće nema snijega. Nešto malo po vrhovima Alpa, ali izgleda kao da se sav snijeg otopio ili ga uopće nije bilo. Bitno je da se spust održao i da imamo spektakl. Kad se suočavamo s takvim naglim promjenama vremena onda možemo očekivati i nagle promjene na tržištu. Organska hrana kao luksuz Cijene organske hrane rastu konstantno i idu u nebo. Status postaje dobra hrana. Meso od goveda koje pasu travu. Jaja od kokoši koje slobodno hodaju. Organski uzgojeno povrće i to stare sorte povrća i voća koje nisu genetski modificirane (mutirane). Nabaviti takvu hranu postaje misija. Hrana koja je tek do nedavno, u prošloj generaciji ljudi bila sasvim normalna i standard, postaje luksuz i raritet. Društvene podjele I tu se stvara podjela između onih koji jedu hranu koja nije bogznakaj i oni koji jedu hranu kakva treba biti. To sa sobom vuče zdravstvene posljedice, posljedice za okoliš i naposlijetku shvaćanje da se stvara svijet u kojem se nameće nova slika putem mainstream medija da ekonomski rast znači prosperitet. Pitanje je – prosperitet za koga? Stvara se drugačiji, distopijski svijet i nova podjela za one koji imaju previše i oni koji nemaju ništa. Ako ekonomski rast zamijenimo s riječju ekološki rast, postajemo fanatici. Sukobljavaju se strane jer jedni tvrde jedno, drugi tvrde drugo, treći sve to ignoriraju ravnodušno. Društvene podjele najviše se osjete u nedostatku osjećaja važnosti pojedinca i to osobito u novog generaciji punoj depresivaca, tjeskobnih i slabih jer nikad nisu primili motiku u ruke. No krenuo sam pisati o siječnju, a svoja stajališta možda nastavim u nekoj drugoj objavi. Radovi u siječnju U siječnju prije mladog mjeseca započeli su prvi radovi ove godine u voćnjaku. Naučiti se raditi s mjesecom i planetima slično je magiji. U vrlo brzom vremenu vrijeme i smjene se brzo promijene i ako se radovi ne naprave na vrijeme i u određenom ciklusu i rasponu cijeli rad nije zadovoljavajući. Nakon zadnje četvrti pa do mladog mjeseca obavio sam orezivanje odnosno pomlađivanje grmova kroz razdoblja strijelca i jarca. Pomlađivanje i rezanje grana blizu tla Sve grane preblizu zemlje sam uklonio kao i one koje su se presjecale i stvarale preveliku gužvu u krošnji. Napravio sam to na parceli gdje haskapima najviše odgovara zemljište i gdje najbolje uspjevaju. Tako sam dobio lijepo oblikovana mala stabalca koja uskoro kreću u vegetaciju. Orezivanje haskapa ne treba raditi previše, pravilo je da se maksimalno ukloni 15-20% grančica. Slika ispod je Aurora koja ima lijepe prošlogodišnje grane koje su narasle preko pola metra. Na tim granama plodovi su najbolji. Grane koje su stršale preblizu poda uklonio sam. Tako sam dobio s Aurorom dolje V oblik koji je za ovu sortu dobar. Aurora F1 projekt Proljetos sam napunio dvije tegle čistim kompostom i posadio sjemenke Aurore. Uspio sam dobiti oko dvadesetak malih biljčica koje ću dalje razvijati kao test, odnosno projekt koji sam nazvao Aurora F1. Kako Aurora u sebi sadrži japansku gentiku pokušati ću pronaći fenotip koji će proizvoditi najdeblje i najsočnije bobe najsličnije japanskom haskapu, ali s izdržljivosti za ovu klimu. Ideja iza ovog mog malog projekta je dobiti sortu koja će imati karakteristike Aurore – visok prinos, odličan okus i otpornost na vrućinu. Za sad sam uspio dobiti 20ak malih biljčica koje puštaju pupoljke i izgledaju obećavajuće. U 2020 ideja je nastaviti Aurora F1 projekt i pokušati dobiti razne genetske ekspresije i tako razvijati haskap koji se u narednih nekoliko generacija može adaptirati na ovu klimu. Aurore F1 su krenule u drugu sezonu i zanimljivo će biti pratiti ih kako se razvijaju. Sretno im bilo! Do čitanja!
7 mins read
1940 Views
No Comments
03sij

SRETNI BOŽIĆNI I NOVOGODIŠNJI BLAGDANI

Dragi čitatelji, s dolaskom prvog dana zime vrijeme je za napisati čestitku i podsjetiti se nekih stvari na kojima možemo biti zahvalni. Zima se baš i ne osjeća tako, barem ne po temperaturama i ponašanju. Možda smo je doista naljutili, ili još nije pokazala svoje zube. U toplini naših domova zaboravljamo da je toplina zimi prva stvar za biti zahvalan. Ne mislim na globalni porast temperature, već na osjećaj zajedništva među ljudima i topline srca koja nas sve povezuje. Božić nas podsjeća na tu toplinu, kad se možemo okupiti na jednom mjestu i podsjetiti se da smo se nekoć grijali oko vatre, kamina, peći i dijelili priče transparentnog srca jedni prema drugima u ovo vrijeme. Božićni duh trebao bi nas podsjetiti na to, da smo zajednica u dobrom duhu koji nas grije iznutra. S koje god perspektive da pogledamo, čovjek je biće koje pripada zajednici i nitko nije otok. Svatko od nas je poseban, individua. Volimo birati poklone koji su posebni da bismo ih poklonili posebnim osobama. Tako iskazujemo pažnju, naklonost i ljubav prema onima koji nam puno znače. No u danasšnje vrijeme gdje je individualizam prenaglašen zaboravljamo biti zajedno i ponekad postajemo otok. Stoga vam želim da za Božić i u novoj 2020 zaboravite na vlastitu posebnost, već na posebnost drugih. Ne budite otok, već kao sretna luka koja prihvaća sve brodove. To je ono što nas čini posebnima, naše specijalne vrline i posebno specijalne mane. Najljepši poklon jedni smo drugima, brodovi veliki ili mali, svatko sa svojim mogućnostima navigacije. Osim što vam želim zaželiti uspješnu, sretnu, zdravu i veselu 2020 također se želim zahvaliti svima vama čitateljima i onima koji su imali priliku isprobati naše haskap kreacije. Svim gostima sa svih krajeva svijeta. U 2020 očekujte ponovo neke novosti oko bloga, a mi ostajemo tu gdje jesmo u dobrom Božićnom duhu i isčekivanju nove sezone. Sretan Božić i Nova 2020! haskap club
2 mins read
1428 Views
No Comments
sauna
19stu

Dobrobiti Saune

Koje su dobrobiti korištenja saune? Ako je vjerovati ovom članku na Forbesu i istraživanjima koja zemlja na svijetu je najsretnija, pobjednik je – Finska! Zemlja Djeda Mraza, ali i zemlja u kojoj gotovo svako kućanstvo ima – saunu! Imati saunu u vlastitoj kući privilegija je bogate Finske, ali gotovo sam siguran da u njoj leži tajna sreće. Imati saunu u vlastitoj kući veliko je zadovoljstvo u hladnim danima kad sa svih strana vreba prehlada i gripa. Stoga će u ovom članku biti top lista koja se odnosi na 5 važnih dobrobiti saune. Sauna smanjuje generalu smrtnost Korištenje saune povezuje se sa smanjenim rizikom infarkta, kardiovaskularnih bolesti i sveopće smrtnosti. Korištenje je također povezano s nižim stupnjevima raznih upala u krvi i reduciranim rizikom od visokog krvnog tlaka. Smanjuje se rizik od upale pluća i može trenutno ukloniti simptome prehlade. Korištenje saune povezano je sa smanjenim rizikom oboljevanja od demencije i Alzheimerove bolesti. Mnoge dobrobiti saune povezane su s kardiovaskularnim dobrobitima generalno. (Izvor: Wikipedia) Sauna imitira običnu “temperaturu” Sauna povišava temperaturu tijela izazivajući hipertermiju. Visoka tjelesna temperatura i okruženje u sauni ubija bakterije, gljivice, viruse i parazite koji mogu napadati tijelo, pogotovo ako se u pari nalaze eterična ulja koja imaju dodatna ljekovita svojstva.  Sauna može izliječiti infekcije uha, grla, sinusa i crijeva i nekih kroničnih bolesti poput astme. Eterična ulja tijekom sesije u sauni pomažu tijelu i imunitetu Eterična ulja koja možete koristiti u finskoj sauni su mnoga. Svako ulje ima svoja svojstva koja doprinose zdravlju tijela. Ulja koja osobno koristim su egzotična ulja koja su se pokazala kao izvrsna jer opuštaju, čiste sinuse i štite imunitet. Neka od tih ulja su eterična ulja – cabrueva, zatim copaiba, cedar i tamjanovac. Važno ulje u finskim saunama je eterično ulje breze, ali svako ulje ima svoje dobrobiti. Ulje Cabrueva sadrži 77% trans-nerolidol, važan i ljekoviti terpen, Kopaiba sadrži do 37% jedinstvenog kanabinoida naziva β-caryophyllene. Ova ulja su iznimno ljekovita u tradicionalnoj južnoameričkoj medicini. Cedar deodara, odnosno himalajski cedar smiruje, uzemljuje i čisti um i sinuse, dok voatilni tamjanovac djeluje umirujuće i ima također ljekovita svojstva osobito na dišni sustav. Toplo i hladno – kako odraditi sesije 15 minuta na temperaturi od 75-80 celzijevih zna se činiti dugo i zahtjeva izdržljivost. Idealno je odraditi tri sesije po 15 minuta. Prva sesija, u kojoj se tijelo postepeno zagrijava, obično prođe brzo bez puno znojenja. Nakon prve sesije idealan je mlaki tuš i brzi povratak u saunu. Druga sesija nakon što je tijelo već ugrijano i u kojoj je idealno povećati razinu vlage polijevajući vulkansko kamenje vodom u kojoj su eterična ulja, potiče tijelo da se pojačano znoji. Može doći i do hiperventilacije i ubrzanog kucanja srca, ali generalno najbolje je ostati smiren i prepustiti se toplini. Nakon ukupno pola sata u sauni, tijelo će već biti dobro zagrijano stoga se preporuča hladan tuš ili kupka. Hladan tuš nakon druge sesije vrlo je ugodan, ali dobro je i baciti se u snijeg ako ima snijega jer je tijelo vruće. Hladnoća može uzrokovati štoviše navalu ugode. Nakon hlađenja, treća sesija je poželjna za brzo se ugrijati i obično se čini da je najduža. Valja potrošiti vodu i ulja i dovršiti tu treću sesiju nakon koje je hladan tuš vrlo ugodan i dobro je prošetati ili uživati u dobrom opuštenom i čistom osjećaju. Sauna opušta Nakon dobro odrađene sesije u sauni, osjećaj opuštenosti je kao nakon dobrog kardio treninga. Slično kao što je osjećaj nakon trčanja, bicikliranja ili plivanja. Visoka temperatura i toplo-hladno ubrzavaju rad srca i jačaju srce. Kad je seansa gotova, osjećaj opuštenosti je doista potpun i možda su Finci zato najsretniji na svijetu. Nakon dobre sesije, nema mjesta ni za jednu brigu! Za kraj Nadam se da ste u ovom članku naučili više o tome kako korisiti saunu i koje su njene dobrobiti. Dobrobiti saune su mnoge i moglo bi se pisati i više. U ovim jesenskim danima – sauna je topla preporuka!
4 mins read
2093 Views
No Comments
Odin-Jesen
23ruj

Litanije za zaštitu prirode

Jesen govori bojama S dolaskom jeseni sve se mijenja. Boje, temperature, ciklus. Jesen najavljuje sebe kao ona koja žanje i uvodi u novo. Rast se zaustavlja, sve staro se čisti, odbacuje i priprema nas za mirovanje. Ona daje i svoje plodove, koji su uvijek gotovo egzotični. Dunja. Što smo uspjeli ubrati, sad je tome kraj. Nastaje vrijeme nestabilnosti, odvojili smo se od ludila ljeta, i nastupila je jesen koja se pokazuje kao mudra donositeljica čarolije koja priprema prirodu da ode spavati. S početkom jeseni neću pisati niti govoriti što radim jer je to očito, već ću pisati nadahnut pojavom jeseni. Jer ponekad čovjek se zaljubi u svoje djelo, rad i trud da zaboravi da je izvan manije čitavog tog postizanja nečega važnog oko nas i dalje zemaljski svijet i sva čuda u njemu. Toliko se znamo zanesti ulogom i personom i počinjemo vjerovati da je maska ono što jesmo. Kad skinemo tu masku i pogledamo se onako “hladno u oči” shvatimo da smo obmanuti, da nikako da se suočimo s pravom prirodom onoga što jesmo. Stoga ODin ima za reći nešto svojim jezikom i prstima. Zaštitničke litanije Odgovoran sam za prirodu koja me okružuje da ju čuvam i ostavljam samo otiske svojih koraka u njoj, koji će nestati nakon kiše i snijega. Neka moji koraci budu sve što ostaje. Neka tako bude. Uzimam što mi je potrebno od bogate prirode da moje tijelo i duh budu u harmoniji s prirodom i njenim čudesnim silama. Neka pohlepa i blasfemija budu daleko od mene. Neka tako bude. Priroda i čovječanstvo su jedno i ne mogu se odvojiti, stoga nemam strah od sveopćeg uništenja i klimatskih promjena nego nadu u uspješnu mjeru mudrosti prirode. Neka klimatske promjene pokažu uzvišenost prirode nad čovjekom i budem zaštićen od njenog bijesa. Neka tako bude. Zahvalan sam za kišu, snijeg, sunce, oblake, hladnoću, vrućinu, mjesec i zvijezde. Neka moje usne ne mrmljaju protiv prirode već neka moje oči budu svjedokom koji stoji na rubu beskonačnosti. Neka tako bude. Sve je kako je oduvijek bilo. Nemam strah od prolaznosti, kao što prolaze godišnja doba, tako će naum prirode prolaziti i ja ću biti zahvalan i veseo. Neka veselje i zahvalnost nikad ne zaboravim, čak i ako je nebo tmurno. Neka tako bude. Sve što je od smrtnika je prolazno. Neka moje misli budu daleko od prolaznosti i usidrene u vječni sjaj zakona prirode i planeta Zemlje koja je moj dom, gdje god da naslonim glavu. Neka tako bude. Gdje vidim smeće, pospremiti ću ga u džep i očistiti put kojim hodam. Neka budem ponizan ispod sjajnog, besprijekornog, čistog i veličanstvenog sunca. Neka tako bude. Šume, potoci, planine, i sav život u njima izvor mi je nadahnuća, odmora i sigurnosti. Neka ne zaboravim čuvati drveće i šumske zvijeri, jer nisam okrutan unatoč svojoj snazi. Neka tako bude. Jasno razmišljanje i razlučivanje dar je uma. Osjećanje je dar srca. Neka to dvoje budu u skladu i kad hodam nepoznatim šumskim putevima, da mi ptice pokazuju put, a vukovi poštovanje. Neka tako bude. Svo umijeće dolazi iz prirode. Povezan sam s njom i nikad nisam sam. Neka očaj i slijepilo ne obuzmu moje oči gledajući ljudski stvorene mašine, već da budu uvijek otvorene prema prirodi koja pokazuje svoju veličanstvenost. Neka uvijek mogu vidjeti jasno. Neka tako bude.
3 mins read
1168 Views
No Comments
Haskap jam
13lip

Gdje kupiti haskap? [ovdje]

Specijaliteti OD haskapa Ove godine veće porcije za istu cijenu – 370ml džem od haskapa napravljen u zlatnom omjeru sastojaka. Savršenstvo je neprijatelj dobroga, stoga konkuriramo onome što je dobro. Prepusti se novom trendu OD davnina čovjek se bojao onoga što je novo jer se osjećao sigurno u onome što je poznato. Izlazeći iz zone komfora i prihvaćajući novo, svatko postaje obogaćen. Obogatite se specijalitetom OD haskapa. U ponudi imamo trenutno friško napravljen Haskap Jam i Haskap Strawberry Vanilla Jam. Ako naručite Liquid Candy dostava tek sredinom ljeta (trenutno smo out of stock) Naručite putem kontakt obrasca ili direktno sa stranice. Upišite se na mailing listu ako želite dobivati obavijesti o dostupnosti proizvoda ovdje (ne brinite, ne šaljemo spam)
2 mins read
1459 Views
No Comments
Odin i vještice
28svi

Perunfest 2019 – vještice, čarobnjaci i priče

Čaroban vikend u Lukavcu Perunfest 2019 završio je jučer paljenjem slamnatog Peruna. Ležao sam ispod hrasta i gledao vatrenu lomaču kako gori dok se tisuće malih plamičaka uzdžu u zrak. Vriska, pjesma, ritmovi, galama, veselje. Zamusana djeca trče, oko mene mnogo coprnica i babaroga, ugođaj je nekog drugog vremena. Možda onog vremena u kojoj su priče bile od najveće važnosti. Priča mijenja svijet i vječno se otkriva kao neka nova. Perunfest je ta nova priča. Festival zaboravljenih priča i narodnih predaja Podnaslova “festival zaboravljenih priča i narodnih predaja”, Perunfest organizira Muzej Turopolja. Da nisam dobio pozivnicu ne bih imao pojma da u ovom kraju postoji tako šaroliki i zabavni program koji najviše odušeljvava (i prestravljuje) djecu. Odrasli imaju također dobru atmosferu oko dvorca Lukavec da se prisjete da Velika Gorica ima sadržaja i da možda nije samo spavaonica. Nakon Perunfestivala navodno neka djeca ne spavaju od uzbuđenja stoga je za roditelje s djecom Perunfestival doživljaj za pamćenje. Sadržaja ne manjka, organizacija izvrsna. U dva dana dvorac Lukavec je oživio i atmosfera je bila posebna. Bilo je nešto mistično u zraku, čudnovato, strašno, zabavno, dobro. Odin lutalica Ima jedna priča, pomalo zaboravljena – ona o Odinu. Ne zna se sasvim gdje se Odin nalazi jer se stalno skita kao lutalica. Odin zna znanje, a u Lukavcu se ovaj vikend pojavio! Mogli ste ga vidjeti na štandu gdje je prodavao svoju omiljenu hranu, ni manje ni više nego haskap. Doduše ostavio je svoje vukove jer je odlučio lutati, a gavrani su ga oblijetali ionako. Još uvijek doduše ima svoje oko. Bio je dosta zaposlen raznim pitanjima kad bi se ljudi raspitivali haaa haaa – što? Haskap! Kompletno oduševljenje Doduše, Odin je morao objašnjavati da nije Čudomiks, niti je Gandalf the Blue već Odin. Ne samo da je morao to objašnjavati, već i da ipak ima dva oka. Ali najdržate od svega mu je što ima onih koje je oduševio poput onih koji su vidjeli pravog čarobnjaka! Čarobni napitci i hrana Odin je sa sobom imao robu koja se ljudima svidjela. Bilo je mnogih pitanja i zadovoljnih lica no Odinu je volio donositi nove informacije i znanje svima. Svježe napravljeni džemovi su se razgrabili i sad ih je potrebno napraviti još. Čarobni napitak, Liquid Candy ostavljao je zadovoljstvo na licima. A i bilo je tu i posebne okrijepe. Želite Odina u svom gradu? Javite mu se. Ima dobru robu tako kažu, osim ako ponovo negdje ne zaluta. Do čitanja!
3 mins read
2633 Views
No Comments