Usudi se posaditi svoju omiljenu biljku Poljoprivredom bi se trebali baviti oni koji vole životinje i biljke. Saditi biljke jer na granama rastu €uri krivi je temelj. I takav temelj ne može izdržati kad stigne €konomska oluja. S druge strane, onaj koji sa svojim biljkama i životinjama živi i voli ih kao produžetak sebe ne može pogriješiti. Najviše radi toga što bez obzira kakvi su ekonomski faktori, ostaje vizija, volja i vrijednost koja nadilazi strah od ekonomskih gibanja koja su nepouzdana. Za to je potrebno usuditi se i imati vjere, jer u suprotnom čitav projekt je sagrađen na krivoj namjeri pa se s vremenom ta namjera se može osvetiti. Radi što voliš, na prvom mjestu. Pripremi se proliti znoj i suze Bez fizičkog napora poljoprivreda nije moguća za sad osim ukoliko ne stvorimo automatsku vojsku robota koji će raditi sve za nas. Automatske kosilice, automatske trimere, automatske berače, automatske sijače, automatske autonomne dostavljače… Tko god će imati automatiziranu proizvodnju imati će prednost, ali lijepo je fantazirati dok shvatimo da oni radnici na polju nisu oni koji će ikad moći priuštiti takvu vojsku robota koji bi radili umjesto nas. Niti će se to dogoditi tako brzo. Preostaje prolijevanje znoja. I suza kad pogodi nevrijeme s neba. Sve to uzmi u obzir i shvati da je proizvodnja hrane najvrjednije što možeš napraviti jer podržava život. Poljoprivreda je pro-life. I ohrabri se jer radiš dobru stvar, hraniš onoga koji radi nešto drugo. Nauči ono što ne znaš, oduči se od onoga što znaš Odbijanje učenja i vezanost za određenu ideju nije recept za dugoročni uspjeh jer se svakim danom sve stvara novo. Naučiti određenu vještinu ne znači naučiti ju konačno jer se stvari uvijek mogu napraviti bolje. Kao što je važno naučiti nešto novo, jednako je važno odučiti se od onoga što sigurno znamo. To što sigurno znamo ne znači da je apsolutno točno jer mišljenja su najjeftinija roba – svaka budala ih ima. Zato oduči se od onoga što znaš i nauči nešto novo. U dlanu tvoje ruke umjesto da gledaš facebook imaš bezbroj mogućnosti za učiti i spojiti se s ljudima koji su ti potrebni. Moderni poljoprivrednik mora biti pismen, ne biti samo onaj koji gura motokultivator. Budi strpljiv kad stvari ne idu kako je planirano Loš dan ne znači loš život. Loša sezona ne znači da biljke neće ponovo postati zelene. U poljoprivredi važno je biti strpljiv i prihvatiti da će se gotovo uvijek stvari odvijati malo drugačije nego što smo zamislili. Rad u nekom ekosustavu ima beskonačno mnogo varijabli koje se mogu dogoditi a da na njih nismo računali. Kad se stvari otmu kontroli umjesto da odustaneš, odmori se. Kad se odmoriš, nastavi gdje si stao. Prepreka je put Stoički rečeno. Tamo iza prepreke je put koji možeš stvoriti, a kojim se možda nitko prije nije usudio hodati. Gdje vidimo znak stop treba stati. No taj stop samo je upozorenje. Kad prepreka postane put pokazujemo se da smo u vrlini jači od prepreke. Ako zmaj Smaug čuva blago, pobijedi ga i uđi u pećinu i pokupi to blago. Lakše reći nego izvesti, ali ovo nije self help nego disciplinska pljuska onima koji se plaše zmaja. Prepreka postoji u bilo kojem poslu. I svatko naposlijetku odabire put gdje je prepreka, samo to možda ne zna svatko. Da kažem malu tajnu, svaki posao i radimo jer se rješavamo neke prepreke i za to smo plaćeni. Biti profesionalac – to je ono za što si plaćen dok mičeš prepreku – bilo sebi ili drugima. Osluškuj potrebe gostiju i stavi ih na prvo mjesto Turizam je riječ koja je nastala od “tour” i “ism” što bi u prijevodu bilo nešto kao komercijalna varijanta obilaženja nekih mjesta. Turizam nije riječ koja mi se odviše sviđa, možda bi oni koji izmišljanju zrakomlate, dodirnike, zapozorje i slične riječi trebali izmisliti novu riječ za turizam. “Turisti” s kojima sam ja imao prilike do sad susresti se su bili sve osim turista, već ljudi koji žele autentični doživljaj, ugodno ophođenje i poštovanje. Misliti da su turisti oni samo oni koji donose eure i da ih je potrebno izmusti čim više je gnjusno. Svaki gost prepoznaje domaćina, osjeća i zna je li dobrodošao kao osoba, a ne kao izvor monetarnih kupona. Svaki gost je iskazao povjerenje samim svojim dolaskom i stoga to povjerenje treba biti uzajamno. Promijeni temu na pozitivno kad netko priča negativno Neolitički strah je velika tvornica motivacije. Zašto smo nezasitni svim novinskim naslovima koji pokazuju toliko negativnosti? Je li to zato što smo sigurni s druge strane ekrana i negdje duboko zadovoljni što se to ne događa nama? Činiti nešto iz straha ili činiti nešto iz ljubavi dvije su dijametralno suprotne stvari. Negativnost se može ušuljati u nas, u naše krugove između obitelji, u krugu prijatelja, u državu. Zato tu negativnost treba brzo preusmjeriti u dobru pozitivnu energiju. Kad nam netko baca sjeme sumnje ili govori da nešto ne može biti napravljeno, dokaži mu je da je u krivu. Ne tako da kažeš, već pokaži tako da napraviš ono što se čini nemogućim. Pobijedi želju za profitom O lovi se priča na sve strane, a rijetko tko je sasvim siguran kako lova nastaje i odakle dolazi. Vjerujemo da je novac ono što ima vrijednost, a istina je da novac nema sam po sebi vrijednost. Novčanica od 200 kuna ima vrijednost nula. Stoga, zašto ono što nema vrijednost ima toliko značaja u sferi svačijeg života? Jer se novcem možemo domoći roba i usluga. Sve su to materijalne stvari, a kako je materijalizam sveprisutan u mojem viđenju stvari tako je i novac sveprisutan. U trenutku kad se osoba izdigne iznad toga da je rob novca, već gospodar na njime nekim čudom nevidljiva ruka preuzima čitavu stvar. Čovjek možda tako postaje kapitalist. Riječima Adama Smitha, svaka osoba koja sebično ganja ono što je dobro za nju je obično dobro za društvo u cjelini, a svako uplitanje države gotovo je sigurno da će biti štetno. Drugim riječima, individualni osobni interes i sloboda proizvodnje kao i konzumacije je u najboljem interesu društva, i tako je sve ispunjeno. No začudo, s kapitalizmom ima mnogo problema. Adam Smith – možda nisi baš znao sve o ekonomiji! Niti o nevidljivoj ruci. Iskoristi resurse koji su ti pri ruci Svatko od nas ima neke resurse. Bilo to vrijeme, bilo tehnologija, bilo zemlja, kapital, volja za radom, zanimanje za određenu stvar, određeni povod za nečime… I svaki taj resurs možemo iskorisiti da voda ide na naš mlin. Mnogo toga nam je pri ruci bez da smo toga svjesni. Kad bi resursi bili bolje iskorišteni, produktivnost i efikasnost bi time bila bolja, a samim time i sve ostalo što bi poboljšalo standard življenja da si više ljudi može priuštiti više toga. U poljoprivredi to je napušteno zemljište koje može postati zeleno i obrađeno. U turizmu napuštena kuća koja može biti nečiji dom. Ideja koja je u zraku, a nije ostvarena. Prilagodi se, promijeni se, prosperiraj Prilagoditi se znači biti otvoren za nove mogućnosti i prigrliti ih. Kad pišem o prilagodbi to ne znači da je to jednostavan proces. Svaka prilagodba nas mijenja, svako iskustvo pokazuje da nismo sveznajući. Prilagoditi se znači biti spreman promijeniti se. Nekad je to čak i bolno. Ako nešto radimo i ne dobivamo rezultate kakve želimo znači da nešto radimo krivo. Prvi korak je priznati da nešto radimo krivo i promijeniti se na bolje. Promjena na bolje nije doduše jednokratna stvar. To je doživnotni proces. Dovoljan broj malih promjena s vremenom se nakupi i promjena na bolje je sve bolja. Nakon toga, moguće je prosperirati. Prosperitet također nije nešto statično, to je tijek, dinamika života koji stvaramo. Zaključak Ideja iza ovog članka bila je dati konkretne primjere kako spojiti turizam i poljoprivredu, a ispalo je da dosta filozofiram. Svejedno, tako i treba biti jer spajati dva koncepta – poljoprivredu i turizam nije nešto mehaničko poput stavljanja utikača u utičnicu. Spoj ovih dvaju koncepata je ideja, zamisao kako funkcionira da poljoprivreda bude dodana vrijednost turizmu. Turizam koji nema lokalnu potporu postaje sve manje zanimljiv jer gosti žele lokalni i autentični doživljaj ako se netko bavi točno ovime. Doista, stranci žele doživjeti kulturu življenja na nekom lokalitetu. I to je potrebno. Ova blog objava više su generalni naputci kako spojiti dva glomazna koncepta u jedan i ono što s time dolazi. Svatko tko se bavi poljoprivrednom zna da tu ima dosta mukotrpnog rada, a oni koji se bave isključivo turizmom znaju da ni to nije baš lako. Poljoprivreda i turizam dobro idu zajedno jer je prirodnije zato što se i gost i domaćin osjećaju dobro.