Zašto rad u vrtu utječe pozitivno na raspoloženje? Odgovor je neobičan
Mikrobiom zemlje
U jednom gramu zemlje nalazi se otprilike 10 na 10 bakterija . Malena kuglica zemlje koju možete oblikovati između prstiju u sebi sadrži negdje oko 10 000 000 000 bakterija. To je mnogo, mnogo bakterija. Kad biste šakom zagrabili zemlju, u dlanu vaše ruke postoji više bakterija nego zvijezda i planeta u cijeloj našoj galaksiJi. Zemlja koja naizgled izgleda kao “samo zemlja” vrvi živim bićima, doduše, nevidljivima oku.
Mycobacterium vaccae
Jedna od učestalijih bakterija, koja se nalazi gotovo posvuda u tlu naziva se latinski Mycobacterium vaccae. Vaccae dolazi iz latinskog – vacca što znači krava, jer je prvi put izolirana iz kravlje balege u Austriji. Ta bakterija živi u tlu i u zadnje vrijeme je došla pod znanstvene reflektore. Razlog tome je što ta nepatogena bakterija spada u istu grupu bakterija kao i bakterija koja uzrokuje tuberkulozu. Za razliku od zločeste bakterije koja uzrokuje opaku bolest, Mycobacterium vaccae djeluje pozitivno na imunološki i živčani sustav.
Serotonin – molekula sreće?
Mycobacterium vaccae aktivira specifičnu podgrupu serotoninskih receptora u dijelu mozga koji se naziva dorzalna rafe jezgra ( dorsal raphe nucleus). Dorzalna rafe jezgra najveća je grupa serotoninskih živaca u mozgu, dio moždanog debla i omogućava izuzetnu povezanost s prednjim mozgom. Serotoninski živci (neuroni) pronađeni su kroz čitavu rafe jezgru i obično su veći od ostalih stanica.
Također u tome dijelu mozga pronađeni su ostali neuroni koji proizvode katekolamine poput dopamina, norepinefrina i epinefrina (adrenalina). Dorzalna rafe jezgra bogata je 5-HT1A autoreceptorima . Vjeruje se da je djelovanje antidepresiva (inhibitora ponovne pohrane serotonina) u tom dijelu mozga odgovorno za brzinu njhovog antidepresivnog djelovanja.
Ali ne samo to…
Mycobacterium vaccae predmetom je istraživanja u područjima razvoja imunoterapije za asmatičnu alergiju, rak, depresiju, gubu, psorijazu, dermatitis, ekcem i tuberkulozu,
In vivo istraživanja na miševima
Grupa istraživača iz Henry Wellcome Laboratorija za integrativnu neuroznanost i endokinologiju pokazali su da Mycobacterium vaccae stimulira novootrkrivene grupe neurona. Povećava razinu serotonina i smanjuje tjeskobu (anksioznost) u miševima.
Drugi istraživači testirali su Mycobacterium vaccae tako da su hranili miševe ovom bakterijom. Zatim su mjerili njihovu sposobnost da pobjegnu iz labirinta protiv miševa koji nisu dobivali ovu bakteriju u hrani. Zaključak je da su miševi koji su dobivali Mycobacterium vaccae u hrani dvostruko brže riješili zadatak. I to s manje izraženom tjeskobom nego miševi koji nisu dobivali ovu bakteriju u prehrani.
Što to znači za ljude?
Mi ljudi navikli smo živjeti u različitim uvjetima i postali smo vrlo otporni na preživljavalje u različitim scenarijima. Jedino za stoike bi preživljavanje u najgorim uvjetima bilo sasvim normalno, no za većinu populacije komfor je ono što želimo te nisu svi stoici. Ipak u komforu koji današnji način života omogućava otuđujemo se od kontakta s prirodom i ne živimo redovito s prirodom. Imamo tu i tamo koji izlet u prirodu gdje udišemo svježi zrak.
Nije dovoljno udisati svježi zrak za osjećati se dobro, potrebno je udisati miris svježe obrađene zemlje, spojiti se sa zemljom. Jedan komadić zemlje u dlanu ruke u sebi sadrži gotovo bezbroj organizama. Znanost pokazuje da ti organizmi mogu djelovati na imunitet i na raspoloženje. Obrađujući zemlju, udisati zemlju i biti spojen sa zemljom na svakodnevnoj osnovi daje nam više nego sterilni uvjeti moderne civilizacije. S obzirom na aglomeraciju, gdje udišemo miris asfalta i ispušne plinove, okret prema prirodi može dobro utjecati na naš organizam. Mycobacterium vaccae samo je jedna od mnogih bakterija koja utječe na ispuštanje i aktiviranje serotonina. A poznato je da serotonin utječe na raspoloženje.
Sretni vrtlari
Isto tako, sunčeva svjetlost djeluje na proizvodnju vitamina D koji je ko-faktor za proizvodnju “molekula od kojih se osjećamo dobro”. Jedna od tih molekula je serotonin. Uz svježi zrak i tjelovježbu, vrtlari su nekim čudom sretniji. Evolucijski gledano, čovjek je stvoren da vrijeme provodi vani i da istražuje. Previše vremena u zatvorenom prostoru svatko može iskusiti promjenu raspoloženja i da nešto nije kako treba. Stoga, svatko tko postane vrtlar postaje barem malo sretniji.