Buđenje iz zimskog sna. Što raditi u duuuuugom siječnju?

Prijašnja dva siječnja

Još malo pa će biti 22:22:22 h i 22.2.2020. g. Kao da se premještamo na verziju internet 2.0. ili u višu dimenziju. Gledajući unatrag, u ovo vrijeme prije dvije godine je objavljena objava ” Siječanjski pupoljci sibirske borovnice“. Bilo je vrlo toplo u siječnju. Već su neke biljke izbacile pupoljke. Panika i nevjerica. Siječanj se doimao kao ožujak, a globalno zagrijavanje pokazuje što je učinjeno.

Haskap 7. siječnja 2017.

Bile su proljetne temperature u siječnju i tad sam mislio da će biti problema s kasnim mrazevima jer je haskap pustio pupove. I bio sam s razlogom zabrinut jer su one najranije vrste bile oštećene od hladnoće usred cvjetanja. Prošle godine, s prvim danom proljeća još je bilo snijega. Obilan snijeg u veljači i ožujku. U ožujku su temperature padale i do -17C. U pozadini donje slike se vidi da još ima snijega, a ova Dlimnoplodnaya je već pustila listove i cvjetove. No zanimljivo je da su listovi ostali zeleni i neoštećeni koji su bili pod snijegom, dok je gornji dio biljke skuren od hladnoće.

-17? Nije bed.

Tad je bilo oko -17 C, ali i pola metra snijega. Kako god, taj skureni dio koji se vidi na biljci se regenerirao i nije naštetio nimalo biljci osim što nije bilo puno cvjetova, a listovi su ponovo izrasli zeleni i zdravi. Pisao sam to u postu “koliko cool je prekul

Dlimnoplodnaya 22.3.2018.

S obzirom da haskap treba 1200 sati hladnih temperatura (a to znači da su temperature ispod 4C), bilo bi to točno 50 dana hladnih temperatura, ali to bi bilo zanimljivo istražiti. Koliko hladnih dana ima ovo područje? Rekao bih otprilike tu negdje, nekad više, nekad manje. Ipak, iz godine u godinu klima se mijenja. Sve manje snijega, ekstremi u oborinama, iznenadne promjene vremena, čudne klimatske promjene koje smo skrivili uništavajući ekosustave kako bismo mi ljudi bili komforni, a cijenu plaćaju ostala živa bića. Naposlijetku plaćamo ipak najviše mi.

Klima i društvene podjele

Promjena klime se događa nama pred očima i to vrlo jasno. Kao klinac tijekom zime sam se spuštao niz ove brežuljke na vrećama koje su bile napunjene slamom. Bilo je snijega da su me roditelji vukli automobilom ulicom dok sam sjedio na sanjkama jer je bilo mnogo snijega. Svake zime kad bismo vikednom došli kod bake, prva stvar je bila napuniti vreću slamom i sa rođacima trk u spust. Tražili smo najstrmije brežuljke da se najbrže spustimo. Radili smo to manijakalno. Nakon nekoliko sati spuštanja, mokri, umorni i promrzli bismo u mokrim skafanderima otišli kod bake osušiti se pokraj peći. I onda je snijeg postao rijetkost.

Hi tech hrana s mutacijama u DNK (GMO)

Za one koji ne žive u buci i gužvi grada i asfalta, već u prirodnom okruženju i pokušavaju tradicionalno posaditi nešto u zemlji i očekivati urod od svog truda cijela stvar postaje kockanje. Pogotovo s biljkama kao što je haskap, odnosno sibirska borovnica koja voli snijeg i hladnoću. Skupine onih koji niječu klimatske promjene rastu kao i oni koji vjeruju da je zemlja ravna ploča. Da, klima se mijenja i što se da primijetiti su ekstremne promjene klime (makro i mikro klime). I dalje može biti hladno zimi, ali sve više se događaju ekstremi. Razdoblja s ektra puno kiše, razdoblja s ekstra puno sunca, suše, razdoblja s puno oblaka, oscilacije u temperaturama, neobični vremenski uvjeti, manje snijega, malo ili previše padalina.

Klimatske promjene uzrokovane su zagađenjem i uništavanjem ekosustava, a ne ispuštanjem CO2

Uzrok tome su povrijeđeni ekosustavi i eksploatacija i uništavanje prirodnih resursa. Moja hipoteza je da se globalne klimatske promjene ne događaju radi ispuštanja CO2 u atmosferu, jer čovječanstvo ispušta ispod 1% ukupnog CO2 gledano globalno. Homeostaza planeta je narušena i imunosni sustav Zemlje reagira na ono što se na njoj događa. Teško je u takvim klimatskim uvjetima računati na siguran urod, osim ako ga ne uzgajamo u nekim zaštićenim, high tech uvjetima. Hrana koja se generacijama uzgaja u umjetnim uvjetima više ne uspjeva u vanjskim uvjetima.

Ne možemo na Mars

Zbog maksimalne iskoristivnosti i eksploatacije tla, sjeme s mutacijama koje čini čovjek, počinje se gurati kao rješenje, a uzrok se ne spominje. Uzrok je zagađenje i nebriga za okoliš. Ponašamo se kao da imamo alternativu. Postoje manijaci koji vjeruju da čovjek može opstati na Marsu, pa kad sjebemo Zemlju samo se premjestimo tamo. Moja hipoteza je da Zemlja ima svoj imunosni sustav i ako je narušen, ona će se obraniti da na njoj život opstane. Možda to napravi tako da istrijebi ljude – ona ima kompletno pravo na to.

Ekonomski rast Ekološki rast

Gledajući spust u Kitzbühelu primijetio sam da u Alpama uopće nema snijega. Nešto malo po vrhovima Alpa, ali izgleda kao da se sav snijeg otopio ili ga uopće nije bilo. Bitno je da se spust održao i da imamo spektakl. Kad se suočavamo s takvim naglim promjenama vremena onda možemo očekivati i nagle promjene na tržištu.

Organska hrana kao luksuz

Cijene organske hrane rastu konstantno i idu u nebo. Status postaje dobra hrana. Meso od goveda koje pasu travu. Jaja od kokoši koje slobodno hodaju. Organski uzgojeno povrće i to stare sorte povrća i voća koje nisu genetski modificirane (mutirane). Nabaviti takvu hranu postaje misija. Hrana koja je tek do nedavno, u prošloj generaciji ljudi bila sasvim normalna i standard, postaje luksuz i raritet.

Društvene podjele

I tu se stvara podjela između onih koji jedu hranu koja nije bogznakaj i oni koji jedu hranu kakva treba biti. To sa sobom vuče zdravstvene posljedice, posljedice za okoliš i naposlijetku shvaćanje da se stvara svijet u kojem se nameće nova slika putem mainstream medija da ekonomski rast znači prosperitet. Pitanje je – prosperitet za koga? Stvara se drugačiji, distopijski svijet i nova podjela za one koji imaju previše i oni koji nemaju ništa. Ako ekonomski rast zamijenimo s riječju ekološki rast, postajemo fanatici. Sukobljavaju se strane jer jedni tvrde jedno, drugi tvrde drugo, treći sve to ignoriraju ravnodušno. Društvene podjele najviše se osjete u nedostatku osjećaja važnosti pojedinca i to osobito u novog generaciji punoj depresivaca, tjeskobnih i slabih jer nikad nisu primili motiku u ruke. No krenuo sam pisati o siječnju, a svoja stajališta možda nastavim u nekoj drugoj objavi.

Radovi u siječnju

U siječnju prije mladog mjeseca započeli su prvi radovi ove godine u voćnjaku. Naučiti se raditi s mjesecom i planetima slično je magiji. U vrlo brzom vremenu vrijeme i smjene se brzo promijene i ako se radovi ne naprave na vrijeme i u određenom ciklusu i rasponu cijeli rad nije zadovoljavajući. Nakon zadnje četvrti pa do mladog mjeseca obavio sam orezivanje odnosno pomlađivanje grmova kroz razdoblja strijelca i jarca.

Pomlađivanje i rezanje grana blizu tla

Sve grane preblizu zemlje sam uklonio kao i one koje su se presjecale i stvarale preveliku gužvu u krošnji. Napravio sam to na parceli gdje haskapima najviše odgovara zemljište i gdje najbolje uspjevaju. Tako sam dobio lijepo oblikovana mala stabalca koja uskoro kreću u vegetaciju. Orezivanje haskapa ne treba raditi previše, pravilo je da se maksimalno ukloni 15-20% grančica. Slika ispod je Aurora koja ima lijepe prošlogodišnje grane koje su narasle preko pola metra. Na tim granama plodovi su najbolji. Grane koje su stršale preblizu poda uklonio sam. Tako sam dobio s Aurorom dolje V oblik koji je za ovu sortu dobar.

Aurora F1 projekt

Proljetos sam napunio dvije tegle čistim kompostom i posadio sjemenke Aurore. Uspio sam dobiti oko dvadesetak malih biljčica koje ću dalje razvijati kao test, odnosno projekt koji sam nazvao Aurora F1. Kako Aurora u sebi sadrži japansku gentiku pokušati ću pronaći fenotip koji će proizvoditi najdeblje i najsočnije bobe najsličnije japanskom haskapu, ali s izdržljivosti za ovu klimu. Ideja iza ovog mog malog projekta je dobiti sortu koja će imati karakteristike Aurore – visok prinos, odličan okus i otpornost na vrućinu. Za sad sam uspio dobiti 20ak malih biljčica koje puštaju pupoljke i izgledaju obećavajuće. U 2020 ideja je nastaviti Aurora F1 projekt i pokušati dobiti razne genetske ekspresije i tako razvijati haskap koji se u narednih nekoliko generacija može adaptirati na ovu klimu. Aurore F1 su krenule u drugu sezonu i zanimljivo će biti pratiti ih kako se razvijaju. Sretno im bilo! Do čitanja!

Aurore F1