Pomognimo bumbarima, sadimo haskap!
Bumbari i haskap
Jesu li cvjetovi haskapa dizajnirani za bumbare ili su bumbari dizajnirani za cvjetove haskapa? Je li prije bio cvijet ili bumbar? Vječno pitanje koje se može shvatiti jedino tako da se spoje suprotnosti – jedno bez drugog ne idu. Gledajući aktivnost u voćnjaku po oblačnom danu, temperatura svega oko desetak celzijevih, osjeti se hladni sjeverni vjetar, svega par sati prije toga mraz i led. Na moje čuđenje u voćnjaku vlada strašna aktivnost. Čuje se let bumbara i to mnoštvo njih. Snimio sam jednu pčelu koja je pokušala oprašivati, ali djelovala je totalno nemoćno da obavi posao i kao da je bila pijana. Nasuprot tome, borbeni bumbari rasturaju. I goste se. Djeluju frenetično! Kao nekakvi advokati samog Dioniza.
Bumbari frendovi
Toliko sam se s njima bumbarima već upoznao da neke prepoznajem. Ima jedan veliki debeli najveći bumbar kojeg sam ikad vidio, jedan skroz mali žućkasti, jedan srednje veličine s jarko narančastim leđima i jedan sličan njemu ali sa žutim leđima. Također ima i jedna velika matica, koja je tražila novo gnijezdo prije koji tjedan.
Gdje ima blaga ima i štete
Neki grmovi haskapa su se kompletno osušili, izgubio sam ove godine oko 8 grmova, većinom manjih. Kad sam ih isčupao, vidio sam da im je korjenje izgriženo pa su se tako osušili. Napravili su to poljski miševi – voluharice, koje se uvlače u labirint koji čine krtice i tamo se naseljavaju. Slatka stvorenja koja vole radit štetu. Prije bih pomalo burno reagirao na svaki izgubljeni grm, no sad uviđam da tamo gdje ima voluharica ima i bumbara jer bumbari traže svoja gnijezda u napuštenim gnijezdima voluharica u zemlji.
Bio balans
Ipak, populacija voluharica više nije nesnosna, dobro je znati da su tu. Jer opet, prošlo ljeto susreo sam se sa zmijom bjelicom koja je napravila reda u populaciji voluharica. Plaha je to zmija i boji se ljudi, ali voli jesti voluharice i uvlačiti se u rupe u zemlji. To je ona zmija na asklepijevom štapu i ima dobru reputaciju. Otkrivam da u biodinamičkom vrtu vlada jedna super dinamika. Priroda čini savršen balans da svatko ima dovoljno za sebe. Ničega previše, ničega premalo, biodinamički balans. Fascinantno je otkriti takve stvari, povezati konce i vidjeti uzrok i posljedice.
Orezivanje haskapa u jesen u četvrtoj godini
Tijekom kasne jeseni u 2018., prvi posađeni haskapi koji ulaze u svoju petu godinu dobili su nove oblike – orezivao sam ih i uklonio dosta divljeg i starog granja. Tako da su najstariji haskapi, oni posađeni 2014. (Atut, Divnoplodna, Duet, Amphora, Morena) dobili nove oblike. Oni posađeni u kasnu jesen 2015. (Aurora, Borealis, Tundra, Honeybee, Docz Velikana, Vostorg, Bakszarski Velikan, Jugana) ulaze u svoju 4. godinu i njih još nisam orezivao.
Zašto su bumbari glavni oprašivači haskapa
Bumbari rade fascinantan posao i u ovako rano vrijeme cvatnje, dok pčele još nisu u top formi, bumbari odrađuju svo oprašivanje. Cvjetovi haskapa dizajnirani su tako da se bumbar naopačke zakvači za cvijet i oprašuje te skuplja nektar. Tako kad hoda po cvjetovima viseći naopačke, trga one cvjetove koji su oprašeni i radi toga plod, buduća bobica, se može pravilnije razvijati. Bumbar ima poput kolibrića dugačko rilo s kojim može doprijeti u unutrašnjost cvijeta haskapa u kojem je nektar. Savršeno oni rade svoj posao jer mogu oprašivati po vrlo niskim temperaturama te su iznimno otporni i snažni. Haskap cvjeta najranije u sezoni, još kad su i mrazevi i niske temperature i tako jača populaciju bumbara gdje god se posade. Bumbari se tako mogu hraniti cvjetovima haskapa vrlo rano u sezoni i skupljati pelud i nektar za svoju populaciju. Ako volite bumbare, sadite haskap. Ako volite haskap, zahvalite bumbarima!
Kako to rade bumbari – pogledajte pobliže
Pogledajte kako nastaju bobice u ovom dvominutnom videu i tko je za to zaslužan. Naravno, hvala bumbarima! Bzzzz do sljedećeg čitanja.