Uvod u uzgoj haskapa

Način uzgoja haskapa na ovoj plantaži nije konvencionalan, već vrlo prijateljski prema prirodi. Uključuje nove tehnologije koje se spajaju sa starima. Na prvim slikama može se vidjeti bujan život zemlje koja nije bila obrađivana desteljećima na kojoj trava i haskap rastu u simbiozi s mikoriznim gljivama.

Mikorizne gljive su simbiotske gljive koje rastu pod zemljom i spajaju se na korjenje trava i biljaka i međusobno surađuju. One dobivaju šećere od biljaka koje za njih proizvode šećere putem fotosinteze za hranu, a za uzvrat gljive pomažu biljkama da crpe vodu i štite korjenje od isušivanja i štetočina. Gljive mogu doprijeti duboko u slojeve zemlje do kojih sama biljka s korijenom nije u mogućnosti prodrijeti.

Mikorizne gljive

su vrsta prirodnog interneta kroz koji sve biljke komuniciraju i dijele informacije gdje ima vode, gdje ima hrane, koja je biljka u opasnosti stoga preusmjeravaju hranjiva tamo gdje je potrebno.

Postoje endomikorizne gljive koje se spajaju unutar korijena i putem hifa se razmnožavaju te ektomikorizne gljive koje stvaraju ispod zemlje svoje plodove u kojima su spore. Najpoznatija vrsta ektomikoriznih gljiva su tartufi.

Mikorizne gljive također služe kao hrana malim bićima koji vole jesti gljive poput bakterija, archaea i ostalih mikroorganizama poput crvića, ličinki gusjenica i slično.

Haskap voli fungalno tlo

Omjer gljiva prema bakterijama trebao bi biti takav da gljive u tlu prevladavaju u omjeru 10 : 1. Haskap voli rahlu zemlju, stoga je najbolje dodavati kompost ili humus i tijekom vremena zemlja će postati rahla. Tlo ne bi smjelo biti prekiselo niti prelužnato. Optimalan za rast je pH 6.4.

Za prvu sezonu haskap je rodio plavim plodovima i bili su ukusni. Problemi tijekom uzgoja mogu biti najezde kukaca, puževa, gusjenica, skakavaca koji mogu oštetiti listove. Ljeti je problem prevelika vrućina u kojoj haskap prestaje s rastom, ali haskap je vrlo izdržljiva biljka. Haskap nije potrebno orezivati osim u slučaju da su oštećene grane ili ga su grmovi pregusti. Nije potrebno koristiti kemijska sredstva za suzbijanje insekata jer haskap nije privlačan mnogim vrstama insekata radi oporosti lista. Nije sklon bolestima, a ukoliko doživi napad vrlo je izdržljiva biljka i preživjeti će gotovo svaku najezdu bilo bakterija ili štetočina.

Bilježiti ću još svoja zapažanja na ovoj stranici o razvoju grmova te dijeliti informacije o tome kako haskap treba uzgajati. Jer haskap raste na plodnom humusnom tlu u sjevernim područjima i preživljava u najhladnijim dijelovima svijeta, smatram da je najvažnije imati zdravo tlo koje nije onečišćeno agresivnim kemijskim sredstvima. Te također izbjegavati gnojiva koja nisu dovoljno zrela radi visokih koncentracija soli. Jer je snijeg važan za natapanje i čišćenje tla i donošenje balansa, haskap nema smisla uzgajati na područjima koja nemaju kontinentalnu klimu ili su iscrpljena dugogodišnjim monokulturama.

TP