Ultimativni test izdržljivosti na hladnoću
Južina je probudila haskap iz hibernacije
Već je bilo prilike vidjeti pupoljke haskapa čak u siječnju kad se zaredalo nekoliko dana toplog vremena. Prošle godine koja je bila povijesna za modernu civilizaciju, u ovo vrijeme ili otprilike u ovo vrijeme haskapi su pokazivali cvjetove koji su izgledali neobično i spremni da podnesu manje minuse. Uspješno su se obranili od blažih minus temperatura. Sve je išlo dobro i izgledalo je da će urod biti obećavajući dok se nije 4. travnja 2020. pojavio mraz od -5C i uništio sve rano cvjetajuće kultivare. Oštetio je listove i tek zamentnute plodove. Ostale sorte su se dobro razvijale, no onda je došlo do najezde ptica koje su potamanile haskap unatoč zaštitnim mrežama. Ostalo je skoro pa ništa plodova, ali niti jedna ptica nije bila ozlijeđena. 🙂
Dolazak hladne fronte
Ostatak veljače donosi niske temperature i to vrlo niske. Već u sljedećih nekoliko dana temperatura bi se mogla spustiti do -7C i ponovo problemi i izazovi. Bit će zanimljivo gledati što će ostati od pupoljaka koji su taman krenuli. Vjerojatno ništa, jer haskap se reklamira kao vrlo otporan na niske temperature. To je uglavnom točno, haskap će preživjeti i -50C dok je u stanju hibernacije, ali kad je u stanju vegetacije ne može podnijeti tako niske temperature. Što je dalje u vegetaciji, tim je veća opasnost za list, cvijet i plodove, pogotovo ako se radi o ozbiljnijem mrazu. Pokazalo se do sada da u ranoj fazi cvjetanja haskap može podnijeti temperature do oko -7C bez značajnih oštećenja. Kasnije u vegetaciji, što se događa u ožujku ili travnju, temperatura poput -4C može uništiti tek zametnute plodove. Stoga za imati savršenu sezonu je igra lutrije.
Faktori za dobru sezonu haskapa
- Hladna i duga zima s puno snijega
- Brzi prelazak u proljeće bez kasnih mrazeva
- Lijepo vrijeme tijekom cvjetanja
- Ljetne temperature ispod 30C
- Dobra zaštita od ptica
Hladna zima ključna je za dobro plodošenje, jer niske temperature omogućavaju da se razvija korijenski sustav i da biljka apsorbira potrebne minerale i hranjiva za brzi prelazak u vegetaciju i cvjetanje.
Za vrijeme cvjetanja jako je važno imati dobar period lijepog vremena bez kiše kako bi došlo do čim boljeg oprašivanja, što je dobro za simbiozu bumbara i haskapa i na kraju za dobar urod.
Ljetne vrućine skraćuju vrijeme vegetacije, te u klimi kontinentalne Hrvatske haskap ne nastavlja s vegetacijom i ulazi u fazu ljetne hibernacije kad odbacuje listove i prestaje rasti. To se događa kad se temperatura popne iznad 30C u dužem vremenskom periodu. Stoga u klimi kontinentalne središnje Hrvatske ne dostiže punu veličinu i potencijal, kao što bi to bio slučaj u hladnijim klimama. Doduše moguće je da se haskap razvije u lijep i velik grm, ali će mu biti potrebno više vremena. Otprilike oko 7-8 godina. Što je relativno malo, s obzirom da grmovi mogu živjeti preko 60 godina.
Prirodni eksperiment
Kako vrijeme odmiče, baveći se poljoprivredom kao hobijem više pažnje odlazi na praćenje vremena. Ono što se može primijetiti je da su zime postale dosta nepredvidive i ne tako hladne kao prije nekih desetak ili dvadeset godina. Količina snijega sve je manja i ne zadržava se dugo zbog južnih vjetrova. Klima se doista mijenja rapidno i za osjetljivu kulturu poput haskapa gledati biljke kako se razvijaju sve počinje izgledati kao neki eksperiment.
Prateći razne kultivare i isprobavajući razne načine brige oko biljaka počinjem otprilike shvaćati što biljkama paše, a što ne. Ono što im ne paše nikako su iznadprosječne temperature a, još manje, drastične promjene vremena. Previše kopanja oko njih također ne valja osim površinski radi korijena koji raste naširoko oko biljke i zna biti tik ispod površine zemlje. Haskap ne treba također puno hrane, jer dovoljno je imati samo zdravo tlo i u suradnji s mikoriznim gljivama će napraviti svoj ekosustav i donijeti dobar plod. Kad se svi faktori poslože u neku skladnu sezonu, onda je lijepo gledati napredak biljaka. S obzirom da klima postaje sve turbulentnija i uzgoj raznih tipova voća sve izazovniji ispod plavog neba, sve to će imati i ekonomske posljedice. Preostaje da se priroda pobrine za sve, treba imati vjere da je priroda ipak ima svoje zakone koje mi ne znamo i da je dobra prema nama.