Sibirska borovnica haskap i klimatske promjene

Južna anticiklonalna fronta koja je došla iz Sahare i zapuhnula čak do kontinentalnog dijela Hrvatske uznemirila je grmove koji su spavali. Sibirska borovnica ili haskap, reagira na promjeru temperature u rekordno brzom roku. U svega nekoliko toplih dana, haskap tjera nove pupoljke pred kojima je čitava veljača. Snijeg više nije pravilo već iznimka, a tu promjenu vidimo svi. Dobro, što možemo napraviti da spriječimo klimatske promjene? Kad se priča o klimatskim promjenama imamo dva tabora – jedan koji ignorira činjenicu da se događaju klimatske promjene i drugi tabor – vikače koji su glasni, ali kao da ih nitko ne čuje i ne shvaća ozbiljno. Jedini način za se svi dovoljno uzbune i shvate problem ozbiljno je kad ih se opali po džepu. To je vjerojatno jedini način da zaustavimo klimatske promjene – da platimo. Cijena hrane koja konstantno raste unatoč globalnoj automatizaciji proizvodnje također nitko ne shvaća ozbiljno makar je to paradoksalno. Zašto je tako da uvijek treba doći do nekakvog ekstremnog stanja kad nešto novo naučimo i bolje razmislimo? Trebali bismo naučiti da se klima mijenja upravo zbog nas. Ekstremne promjene klime nisu dobre ni za koga, a pogotovo ne za buduće generacije koje tek dolaze.

Cvijet sibirska borovnica haskap siječanj 2018

Dovoljan je jedan tunel

Vice prenosi da samo prešli atmosfersku granicu emisije ugljika od 400 ppm. I da povratka više nema. Način na koji mi mijenjamo klimu vrlo je očit, a jedan dobar primjer je priča koju sam čuo od prijateljice koja ima kuću u Gorskom kotaru. Nakon izgradnje autoceste, ljeta više nisu friška kako su bila, kaže ona, a zime su nestabilne. Dovoljan je jedan tunel da promijeni čitavu mikroklimu područja koje je do nedavno bilo zaštićeno planinom, a sada kroz planinu prodire topli zrak. Ovakvi utjecaji imaju efekt leptira, vrlo male promjene mogu imati znatno veći utjecaj nego se to misli. Ekosustavi su osjetljivi i upravo u posebnim ekosustavima evoluiralo je život. Kad se ravnoteža naruši, narušava se i životni balans. Je li sibirska borovnica haskap može u ovakvoj nepredvidivoj klimi uspjevati kao glavna i jedina kultura? To ćemo tek saznati.

Voćnjak u siječnju

Poljošumarstvo kao metoda smanjenja štete

Popularni način za stvaranje mikroklime na određenim područjima je agroforestacija odnosno poljošumarstvo. Metoda je to u kojoj se uz žitarice ili povrće sadi drveće koje stvara bolju bioraznolikost i svojevrsnu mikroklimu i zaštitu od drugih utjecaja. Na primjer zaštitu od vjetrova, intenzivnog sunčevog zračenja ili suše. Agroforestacija ili poljošumarstvo pojam je s kojim sam se susreo tek nedavno. U 2018. postoje neke ideje i volja da pokušam primijeniti neke metode poljošumarstva uz postojeći nasad haskapa jer biljkama je potrebna zaštita. Divlja trešnja, marelica, jabuka, šljiva, dunja, lješnjak, višnja, breskva, oskoruša i kruška dolaze ove godine u voćnjak. Uz haskape i aronije, nove voćke stvarati će u nadolazećim godinama sjenu, zaštitu od erozije i zaštitu od vjetra. Ujedno će stvarati i svojevrsnu mikroklimu i polikulturni nasad. Sve voćke će biti autohnone sorte od kojih neke pomalo izumiru, a jedini način da ih se spasi je zakorijeniti ih i propagirati.

Mediteranski utjecaj na kontinent

Zagrebačka županija u klimatskoj je zoni 7b. No ova zima bi se mogla svrstati u zonu 8. Prema Köppen klimatološkoj klasifikaciji zagrebačko područje spada u Cfb klimu, što znači da je to umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom. Karta ispod prikazuje klimu Europe i vidljivo je da je kontinentalni dio Hrvatske potpuno zelen. To znači da prevladava kontinentalna klima. S obzirom da postoje utjecaji s Mediterana to je pomalo upitno. Hrvatska ima četiri klimatske zone: planinsku kontinentalnu, umjereno toplu kontinentalnu, mediteransku i posebnu suptropsku (Cfa) klimu na području Istre. Razni mediteranski utjecaji sežu sve do zagrebačkog područja stoga mislim da se klima promijenila u suptropsku. Uzevši u obzir ekstramno vruće ljeto i blagu zimu, rekao bih da je to bliže suptropskoj klimi nego pravoj kontinentalnoj.

Opaska: Za bolju vizualnu ideju o svjetskim klimatskim zonama posjetite ovaj članak na Wikipediji

Sredina zime

Još nije vrijeme za paniku, jer je haskap čak i za vrijeme cvjetanja otporan na smrzavanje. Mladi pupoljci i cvjetovi podnose minus temperature stoga nema razloga za brigu barem što se tiče toga. No jedan veći razlog za brigu je cvjetanje u sezoni dok insekti hiberniraju. Ukoliko se cvjetanje nastavi, a temperature ostanu niske postoji mogućnost da neće doći do oprašivanja. Sljedeći članak posvetiti ću bumbarima koji su glavni oprašivači haskapa. Dobra vijest je da bumari mogu postati aktivni na temperaturama od 10 C , a ponekad i na nižim temperaturama. Prošlo ljeto imali smo problem s voluharicama , a znate li koje je omiljeno mjesto gdje bumbari rade svoje gnijezda? Pogodite. U tunelima u kojima su bile voluharice, točno tako. Bez obzira na čudnu zimu, vjerujem da se priroda za sve brine i da je uvijek na našoj strani, ali mi nismo uvijek na strani prirode. Pokušavamo ovladati njome i ne pokazujemo poštovanje koje zaslužuje, što je temeljno krivo i van svake razumne granice. Zima već donosi cvijeće, a kako će se cijeli igrokaz odvijati popratiti ćemo i nadam se, postat’ pametniji.

Pupoljak haskap

TP