Shinrin-yoku ili šumska kupka
Među omiljenim hrastovima

Japanski naziv za bijeg od svega sofisticiranog

Odlazak u šumu primalna je potreba. Riječima nekog filozofa kojem sam zaboravio ime (vjerojatno Epiktet ili Seneka) kaže: “onaj koji ne živi s prirodom je degenerik”. Tko god to je rekao vjerojatno nije mislio to na pogrdan način. Danas kažemo da je netko degenerik kao velika uvreda. No svakako se događa da osoba koja nema doticaj s prirodom postupno propada, degenerira u umjetni svijet gdje se ne može primiti za nešto stvarno niti osjetiti život potpuno. Stoga degenerično je prebivati u četiri zida i ne osloboditi se u šumi na primjer.

Golemi višestoljetni hrast

Ponekad je potrebno sve sofisticirano odbaciti i jednostavno otići duboko u šumu. Razvijati osjećaj pripadnosti prirodi, a gdje je to najviše izraženo nego u šumi. Šume su mjesta s najviše života i esencijalne za planet. A i za naše zdravlje. Japanci prakticiraju Shinrin-yoku ili blizu prevedeno “šumsku kupku” kao bijeg od napornog civiliziranog života da bi se uzemljili, smirili, spojili s korjenjem, udisali čisti zrak, osjetili srca koje drveće ima.

Dendroterapija

Ponekad u novijim terapijama pojavljuje se pojam dendroterapija. Radi se o terapiji koju pruža drveće. Doktori će nekad nekome reći – idite u šumu i provedite tamo koji sat svaki dan i vaši simptomi će se smiriti ili nestati. Drveće i šuma doista imaju moć. Ponekad gledajući stara drveća poput višestoljetnih hrastova oko njih se gotovo osjeća nešto drevno, kao da se drveća sjećaju svega. Vremena, događaja, oko njih se stvara poseban mini ekosustav i posebna energija. Hodajući šumom moguće je vidjeti životinje, kontrast, svjež zrak, kretati se, biti u šumi je dobro i može biti lijek i terapija za one koji ponekad osjećaju previše zatvorenosti u četiri zida.

Dendro love

Walden – Henry David Thoreau

Preporuka za ljeto – pročitajte Walden. Remek djelo čovjeka koji bi se mogao okarakterizirati kao naturalist i transcendentalist. Zajedno s Ralphom Waldom Emersonom bili su dio Američke renesanse poezije, dok je još postojalo ropstvo, zlatna groznica i Tesla još nije upalio svjetla svijeta. Stvari su još bile surovije, prirodnije i Amerika se počela razvijati. No ono što me oduševljava u Waldenu je što je to priča o šumi gdje je Thoreau proveo dvije i pol godine. I napisao neke od najljepših rečenica koje sam pročitao. Prema nekim pričama, on je dnevno nekoliko sati provodio u šumi. I način na koji prezentira povezanost sa šumom je najljepša pisana umjetnost koju sam srećom otkrio stoga preporučam svakome da pročitaju Thoreaua i Emersona i ideje koje su promovirali.

Mistična šuma

 Što turizam ima sa šumom?

Veliki potencijal! Više od pola teritorija Republike Hrvatske pokriveno je šumama. Imamo veliko bogatstvo i fascinantne šume. Bile to šume turopoljskog kralja hrasta, bukve i graba ili šume gorskog kotara pune smreke, bora, bukve ili pak Papuk, ili Sljeme, šume su svugdje oko nas. Veliki potencijal je u tome što je lako otići u šumu s turistima i promovirati to kao “forest bath”. Pokazati vrijednost šumskih ekosustava, upoznati ih s vrstama šuma i razvijati “mindful” travel i tako očuvati prirodu i provesti aktivni odmor u prekrasnim šumama koje imamo u Hrvatskoj.

Nadam se da će vas ovaj tekst potaktnuti da se uputite u šumu i okupate se u energiji i čaroliji šume.

Vodenjak